|
Nalazi se u središtu Tara. Glavnim pročeljem okrenta je prema glavnoj prometnici koja povezuje sjeverni i južni dio naselja.Sastavni dio njezina korpusa čine sakristija kvadratnog tlorisa,izgrađena uz sjeverni zid svetišta,te iznad nje nedavno uređena zbirka sakralnih spomenika župe. Visok zvonik,u gornjem dijela raščlanjen biforama i završen višekutnim zaključkom,nije samostojeći volumen poput mnogih istarskih zvonika,več se izdiže nad prostorom svetišta i sakristije.
U stručnoj se literaturi navodi da je crkva u sadašnjem obliku izgrađena krajem 18.stoljeća(dovršena 1800.g.)na mjestu starije romaničke crkvice iz 13.st.
evo unutrašnji pogled u crkvu....
Otpremljena je s pet oltara,od kojih je glavni isklesan u mramoru,dok su ostala četiri rezbarena u drvetu,oslikana i pozlaćena. Boćni oltari kronološki datiraju iz 17.st. i pripisuju nepoznatim istarskim drvorezbarskim radionicama. S velikom se vjerojatnošču može pretpostaviti da čine sastavni dio iventara starije tarske crkve. Na žalost danas su jako preslikani i njihov je likovni dojam znatno osiromašen. Glavni oltar nije domaći rad več je uvezen iz Venecije. Parovi masivnih mramornih
stupova,zakljućeni kompozitim kapitelikma,flankiraju oltarnu sliku koja pretstavlja slikarsko ostvaranje nepoznata,po svoj prilici venecijanskog baroknomg majstora. Prikazuje lik Bogorodice s Djetetom,koja sijedi na oblacima,dok u njezinu podnožju stoje svetački likovi.
to je glvani oltar...
te sporedni oltari... 
PAPA PIO VII. U TARSKOJ LUCI
Na nadvratniku glavnih vrata župne crkve u Taru stoji uklesan natpis na latinskom jeziku:
D.O.M.
SUA SANTITTA SOMMO PONTEFICE PIO VII.
FU IN QUESTO PORTO QUIETO DI TORRE
LI 13 E 14 GIUGNO
«Njegova Svetost,Vrhovni Svećenik POI VII.boravio je u ovoj luci Mirna u Taru dne 13-14.lipnja 1800».Tim su natpisom na župnoj crkvi vjernici Tara ovjekovječili događaj slućajnog boravka pape Pia VII. U zatišju njihove luke MIRNE.(Usput spomenuto,izgleda da je rijeka Mirna(Quieto),dobila ime po luci Mirna,a ne obratno).No,evo tog događaja.
Kada je Napoleonova vojska 1798. osvojila Rim,tadašnji papa Pio VI.morao je napustit Vatikan.Neko je vrijeme bio zatočen u Toscani(Siena i Firence)a zatim je protjran u Francusku.Prije nego što je umro u gradu Valence 29.kolovoza 1799,izdao je bulu kojom je odredio da se izbor novog pape može obaviti izvan Rima u bilo kojoj državi gdje vlada katolički kralj.Tada su se pod austrijsku zaštitu sklonuli u Veneciju mnogi kardinali.Austrijski car svetog rimskog carstva Josip II. Odredio je stoga da se konklave(kardinalska skupština za izbor novog pape)održi u Veneciji 1.prosinca 1800,kada je za novog papu bio izabran kardinal Barnaba Chiaramnti,rodom iz Cesene,koji si je iz poštovanja prema predhodniku izabrao ime Pio VII.
Novi je papa ostao u Veneciji do 6.lipnja 1800,kada je lađom Bellona,što mu je Josip II.stavio na raspolaganje,odlučio vratiti se u Rim morem preko Pesara.Na moru je onih dana nastala oluja i komandant Dandolo se s lađom,na kojoj je bio Pio VII.s pratnjom,morao skloniti na istarsku obalu u poznato zatišje Mirne.
Pućani tih predjela su brzo saznali da se u njihovoj luci nalazi novi papa i glas se o tome izuzetnom događaju proširio i na okolna mjesta.Iz nekih se spisa saznaje da je Pio VII. Boravio u tarskoj luci Mirna samo u noći između 13. i 14.lipnja 1800. i da nije ni izašao iz lađe.Saznaje se da je primio biskupa iz Novigrada i grožnjanski kler.U znak zahvalnosti za srdačan doček Pio VII.je među ostalim obdario Tar posebnim ovlastima,a Grožnjan time što je ondje dekretom osnovan kaptol.
|
